KOJE SU PREDNOSTI MONTAŽNIH ZIDOVA

U današnje vrijeme sve češće se koristi tzv. suha gradnja, odnosno gradnja gipskartonskim pločama. To je najčešći slučaj kod gradnje montažnih zidova. Prednosti takve gradnje su jednostavnost i brzina, manje nereda tijekom izgradnje i manja masa samoga materijala (manje opterećuju nosivu konstrukciju, posebno kod starijih zdanja). Njihova prednost je i u modularnosti, tj. mogućnosti da se s istim građevinskim elementima grade tanji ili deblji zidovi. Ono što im se najčešće predbacuje jest zvučna izolacija i osjećaj kao da su zidovi “šuplji”. Ako ste ikad stekli dojam da takvi zidovi nisu pružili dobru zvučnu izolaciju, to znači da vjerojatno nisu bili izvedeni prema potrebama prostorije. Najčešće se dogodi da izvođač na osnovnu podkonstrukciju montira samo jednostruku gipskartonsku ploču (trebala bi biti dvostruka, sveukupne debljine zida 12,5 cm) ili pak nije ugrađena zvučna izolacija između ploča.

IMAJU LI MASIVNI ZIDOVI JOŠ UVIJEK SMISLA?

Čest slučaj kod postojeće izgradnje kao i novogradnje je upotreba masivnih zidova od opekarskih ili betonskih elemenata. Prednost takvih zidova je masivnost, homogenost, relativna fleksibilnost kod korištenja i preinaka te mogući manji trošak dugoročnog održavanja. Nedostaci masivnih zidova su dugotrajnija gradnja, veća masa (što se može smatrati i prednošću) i teže uklanjanje s obzirom na masu. Gradnja lakobetonskim blokovima mogla bi se smatrati prijelaznim oblikom između masivnih i montažnih zidova, jer se može zidati ljepilom te potom plohu završiti samo gletanjem, bez žbukanja.

NAJPOZNATIJI ELEMENT TEHNIČKE UČINKOVITOSTI

Općenita energetska učinkovitost u gradnji se postiže nizom tehničkih ugrađenih elemenata i načinom korištenja građevne jedinice. Najpoznatiji element tehničke učinkovitosti je toplinska izolacija (ovojnica plus stolarija sa zaštitom od sunca), a odmah uz nju dolazi i sustav ventilacije koja može biti svojevrsna toplinska barijera. U smislu instalacija, možemo govoriti o učinkovitim sustavima grijanja, hlađenja i ventilacije te o učinkovitim električnim uređajima koji se koriste u prostoru. Učinkovitost, odnosno ekološka održivost se povećava izborom pogodnijeg osnovnog energenta, a ukupnu učinkovitost možemo poboljšati i rekuperacijom te upotrebom obnovljivih izvora energije.

O ČEMU VODITI RAČUNA KOD TOPLINSKE IZOLACIJE

Energetska učinkovitost, odnosno ušteda energije potrebne za grijanje i hlađenje, se najčešće ostvaruje kroz poboljšanja toplinskih svojstava građevine. Uobičajen i pravilan način toplinskog izoliranja građevine je pomoću vanjske ovojnice koja se može izvesti u više varijanti (npr. ventilirano i neventilirano pročelje). Otvori na pročeljima također spadaju u ovojnicu zgrade, kao i podovi te stropovi, odnosno krovovi. Kod otvora (vanjska stolarija) je osim samih toplinskih svojstava bitna i zaštita od sunca. Toplinska izolacija ovojnice se može izvoditi i s unutrašnje strane postojeće ovojnice, ali takav način treba izbjegavati zbog manje učinkovitosti, tehničke složenosti i velike cijene za pravilne izvedbe. Osobito je to izraženo kod masivnih konstrukcija.

RIJEČ-DVIJE O VENTILACIJI

Složeni ventilacijski sustavi (dovođenje, cirkulacija i odvodnja zraka) odavna su standard u poslovnim zgradama te javnim prostorima. Ipak, ti se sustavi u posljednje vrijeme sve više ugrađuju i u stambene prostore. Premda njihova ugradnja iziskuje značajnija početna ulaganja, njihova primjena u stambenoj arhitekturi se prakticira radi uštede energije te osiguravanja bolje mikroklime. Pojednostavljeno rečeno, ventilacijski sustav s rekuperatorom koji izmjenjuje zrak u stambenom prostoru smanjuje našu potrebu za otvaranjem prozora jer je zrak uvijek nov. Time se temperatura unutar nekretnine održava s manjim utroškom energije, budući da nema velikih temperaturnih skokova.

MIKROKLIMA

Jedan od aspekata unutarnjih prostora koji je izuzetno bitan za čovjekovo zdravlje, a na koji se uglavnom rijetko obraća pažnja je mikroklima. Dobra mikroklima postiže se raznim građevnim elementima, strojarskim instalacijama, a moguće i uz pomoć elektroničkih uređaja. Toplinska izolacija će učiniti da vanjski zidovi s unutarnje strane imaju temperaturu približno jednaku temperaturi zraka, što će povećati osjećaj ugode. Bitan element mikroklime je i optimalna vlažnost. Bitno je osigurati dovoljnu koncentraciju kisika i negativnih iona, a izbaciti ugljični dioksid (koji nastaje disanjem) te druge štetne plinove i hlapive tvari. Također, potrebno je otkloniti finu i grubu prašinu raznih sastava i porijekla iz prostora. Bitan element koji utječe na kvalitetu mikroklime je i sterilizacija zraka koja se može postići, između ostalog, i prisutnošću sunčevih zraka.

Objava Tehnički aspekti nekretnine kojih nismo svjesni, a utječu na kvalitetu života pojavila se prvi puta na KvadratPlus.

Orijentacija nekretnine

Koja strana svijeta je najbolja za orijentaciju kuće ili stana? U idealnim okolnostima, prostorije su prilagođene općim ljudskim potrebama i ritmu života. Spavaće sobe bi tako trebale biti orijentirane prema istoku, dnevne prostorije prema jugu i zapadu, a uslužne na sjever. Smatra se da su sve strane svijeta za orijentaciju približno jednako kvalitetne osim sjevera (idealna je ipak južna strana). Kod sjeverne orijentacije treba biti svjestan nedostatka direktnog sunčevoga svjetla. Ono ne znači samo slabije osvjetljen prostor, već i nedostatak sunčeve topline. Uloga sunca u našem životnom prostoru nije samo pružanje svjetla, već ono ima i antibakterijske učinke. Direktno sunčevo svjetlo, osim što grije prostor, ujedno ga i “dezinficira”.

Zoniranje

Ovisno o poziciji ulaska u stan i gabaritima opsega stana, možemo ga približno podijeliti u dvije osnovne zone: dnevnu i spavaću. Dobro je kad spavaće sobe nemaju direktan izlaz prema dnevnim prostorijama, već se s njima povezuju spojnim prostorom kako bi bile manje izložene zvukovima. Preporučljivo je i da uslužne prostorije, poput kupaonica ili toaleta, nemaju direktan izlaz na dnevne prostorije jer pokraj njih obično volimo imati nešto privatnosti.

“Open plan”

Otvoreni tlocrt često izgleda fantastično na fotografijama. No, je li zaista toliko praktičan u svakodnevnom životu?

Napomenimo prvo što je otvoreni tlocrt (open plan). Njime se najčešće povezuju dnevne prostorije (dnevni boravak, blagovaonica, kuhinja) te je vrlo popularan jer prostor djeluje otvorenije i veće. Prednost takvoga prostora je u što u isto vrijeme može ugostiti veći broj ljudi koji bi inače bili odijeljeni po prostorijama. Primjerice, dogodi li se veće obiteljsko ili prijateljsko okupljanje za ručkom ili večerom, na postojeći se stol lako mogu staviti “dodaci” koji mogu zauzeti i dio dnevnog boravka.

Koji su nedostaci? Kad je prostor povezan u jednu cjelinu, istovremeni rad više ljudi koji obavljaju različite poslove je otežan. Ako se kuhinja često koristi, može se dogoditi da čitav prostor djeluje neuredno jer je red u kuhinji teže održavati. Nekome mogu smetati i kuhinjski mirisi dok se odmara u dnevnome boravku i slično.

Odluka za prostorom otvorenog ili pregrađenog tipa u konačnici treba reflektirati naš dnevni ritam i potrebe.

Mokri čvorovi

Najčešće je poželjno da pri adaptaciji zadržimo istu poziciju kupaonice ili kuhinje, no ponekad njihovo pomicanje može omogućiti lakše ispunjenje zahtjeva kod preinake te znatno podići kvalitetu prostora. Odvodne pozicije elemenata (toalet, sudoper, perilica itd.) ili mokri čvorovi mogu biti udaljene od glavne odvodne cijevi stana onoliko koliko je potrebno da se osigura nagib (obično 1-2%) za nesmetanu odvodnju.

Značaj pročelja

Porast stanovništva i cijene zemljišta u gradovima te razvoj novih tehnologija i izmjena koncepta života uvelike je utjecao na izgled nekretnina i drugačije vrednovanje nekih njezinih elemenata. Jedan od tih elemenata je i pročelje. Nekoć gotovo da nije bilo prostorije koja nije “izlazila” na pročelje, dok se danas uz pročelje smještaju gotovo isključivo dnevne i spavaće prostorije. Sekundarne prostorije poput kupaonica i kuhinja, ali i cijela stubišta, tlocrtno se uvlače u jezgru zgrade gdje nema prirodnoga svjetla. Razloga tome je više, no u konačnici je najčešće riječ o prostornoj i ekonomskoj logici da je pročelje na zgradi vrijedan element i da je uz njega najbolje smjestiti prostoriju kojoj je nužan dotok prirodnoga svjetla i zraka.

Objava Što arhitekti gledaju kad projektiraju nekretninu? pojavila se prvi puta na KvadratPlus.