Malopoljska ulica 3, Odra

ŠTO ARHITEKTI GLEDAJU KAD PROJEKTIRAJU NEKRETNINU?

Kao i kod svakog malo kompleksnijeg polja ljudskoga djelovanja, tako i pri projektiranju moramo misliti o više dimenzija problema istovremeno. Na primjer, kad se razmišlja o prozorima ili o balkonima u stanu, nužno je razmišljati i o izgledu pročelja. Kad se razmišlja o razvedenom tlocrtu (neke obiteljske kuće ili stambenoga bloka) zbog njegovih potencijalnih prednosti, nužno se mora uzeti u obzir i ekonomičnost izgradnje te potencijalno viša cijena održavanja zbog toplinskih gubitaka. Naizgled nepovezane stvari mogu uvjetovati jedna drugu. Zato ćemo kroz ovih nekoliko aspekata nekretnine pokušati dočarati kako promišljaju arhitekti te o čemu sve promišljaju kod evaluacije postojeće nekretnine ili projektiranja nove.

Orijentacija nekretnine

Koja strana svijeta je najbolja za orijentaciju kuće ili stana? U idealnim okolnostima, prostorije su prilagođene općim ljudskim potrebama i ritmu života. Spavaće sobe bi tako trebale biti orijentirane prema istoku, dnevne prostorije prema jugu i zapadu, a uslužne na sjever. Smatra se da su sve strane svijeta za orijentaciju približno jednako kvalitetne osim sjevera (idealna je ipak južna strana). Kod sjeverne orijentacije treba biti svjestan nedostatka direktnog sunčevoga svjetla. Ono ne znači samo slabije osvjetljen prostor, već i nedostatak sunčeve topline. Uloga sunca u našem životnom prostoru nije samo pružanje svjetla, već ono ima i antibakterijske učinke. Direktno sunčevo svjetlo, osim što grije prostor, ujedno ga i “dezinficira”.

Zoniranje

Ovisno o poziciji ulaska u stan i gabaritima opsega stana, možemo ga približno podijeliti u dvije osnovne zone: dnevnu i spavaću. Dobro je kad spavaće sobe nemaju direktan izlaz prema dnevnim prostorijama, već se s njima povezuju spojnim prostorom kako bi bile manje izložene zvukovima. Preporučljivo je i da uslužne prostorije, poput kupaonica ili toaleta, nemaju direktan izlaz na dnevne prostorije jer pokraj njih obično volimo imati nešto privatnosti.

“Open plan”

Otvoreni tlocrt često izgleda fantastično na fotografijama. No, je li zaista toliko praktičan u svakodnevnom životu?

Napomenimo prvo što je otvoreni tlocrt (open plan). Njime se najčešće povezuju dnevne prostorije (dnevni boravak, blagovaonica, kuhinja) te je vrlo popularan jer prostor djeluje otvorenije i veće. Prednost takvoga prostora je u što u isto vrijeme može ugostiti veći broj ljudi koji bi inače bili odijeljeni po prostorijama. Primjerice, dogodi li se veće obiteljsko ili prijateljsko okupljanje za ručkom ili večerom, na postojeći se stol lako mogu staviti “dodaci” koji mogu zauzeti i dio dnevnog boravka.

Koji su nedostaci? Kad je prostor povezan u jednu cjelinu, istovremeni rad više ljudi koji obavljaju različite poslove je otežan. Ako se kuhinja često koristi, može se dogoditi da čitav prostor djeluje neuredno jer je red u kuhinji teže održavati. Nekome mogu smetati i kuhinjski mirisi dok se odmara u dnevnome boravku i slično.

Odluka za prostorom otvorenog ili pregrađenog tipa u konačnici treba reflektirati naš dnevni ritam i potrebe.

Mokri čvorovi

Najčešće je poželjno da pri adaptaciji zadržimo istu poziciju kupaonice ili kuhinje, no ponekad njihovo pomicanje može omogućiti lakše ispunjenje zahtjeva kod preinake te znatno podići kvalitetu prostora. Odvodne pozicije elemenata (toalet, sudoper, perilica itd.) ili mokri čvorovi mogu biti udaljene od glavne odvodne cijevi stana onoliko koliko je potrebno da se osigura nagib (obično 1-2%) za nesmetanu odvodnju.

Značaj pročelja

Porast stanovništva i cijene zemljišta u gradovima te razvoj novih tehnologija i izmjena koncepta života uvelike je utjecao na izgled nekretnina i drugačije vrednovanje nekih njezinih elemenata. Jedan od tih elemenata je i pročelje. Nekoć gotovo da nije bilo prostorije koja nije “izlazila” na pročelje, dok se danas uz pročelje smještaju gotovo isključivo dnevne i spavaće prostorije. Sekundarne prostorije poput kupaonica i kuhinja, ali i cijela stubišta, tlocrtno se uvlače u jezgru zgrade gdje nema prirodnoga svjetla. Razloga tome je više, no u konačnici je najčešće riječ o prostornoj i ekonomskoj logici da je pročelje na zgradi vrijedan element i da je uz njega najbolje smjestiti prostoriju kojoj je nužan dotok prirodnoga svjetla i zraka.